U Poslovnom kutku Gradske knjižnice Rijeka (Središnji odjel Palača Modello) u utorak 12. studenoga 2019. u 18 sati doc. dr. sc. Ana Marija Sikirić održat će predavanje "Rodno osjetljivi proračun". Sudjelovanje je zbog ograničenog broja mjesta potrebno prijaviti na mail poslovni.kutak@gkri.hr.  

Uobičajeno, Vlada i građani gledaju na proračun kao na rodno neutralni instrument te ne percipiraju niti analiziraju njegov različiti utjecaj na muškarce i žene. No, činjenica da žene i dalje imaju manju ekonomsku, društvenu i političku moć nego muškarci te da se zbog različitih rodnih uloga obaveza i potrebe muškaraca i žena razlikuju, odluke koje se donose u sklopu proračunskog procesa zasigurno imaju različit utjecaj na muškarce i žene. Zanemarivanje potencijalnog nejednakog učinka proračuna na muškarce i žene negativno utječe na produktivnost, kvalitetu radne snage, gospodarski rast i društveno blagostanje, stoga vlada pri donošenju proračuna treba prepoznati nejednakosti i uvažavati različite uloge i obveze muškaraca i žena te na temelju navedenih spoznaja alocirati javni novac i implementirati politike i programe tako da doprinose rodnoj jednakosti. Proračun kojim se pokušava eliminirati postojeća rodna nejednakost u teoriji se zove rodno osjetljivi proračun ili rodni  proračun. Rodno osjetljivi proračun ne podrazumijeva zaseban proračun za žene niti ne stavlja žene u povlašteni položaj u odnosu na muškarce, nego zahtijeva holistički pristup temeljen na ravnopravnosti spolova na cjelokupni proračunski proces koji danas, unatoč formalnoj neutralnosti i jednakom tretmanu, ne osigurava i rodnu jednakost. 

Doc.dr.sc. Ana Marija Sikirić je docent na Ekonomskom fakulteta Sveučilišta u Rijeci na Katedri računovodstvo. U svibnju 2017. završava poslijediplomski doktorski studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakulteta Sveučilišta u Rijeci obranom doktorskog rada na temu „Rodna perspektiva proračunskog procesa“. Voditeljica je znanstveno istraživačkog projekta Sveučilišta u Rijeci pod nazivom „Proračunski proces iz perspektive rodne jednakosti“. Tijekom svog osmogodišnjeg znanstvenog rada objavila je kao autor i koautor 13 znanstvenih i 7 stručnih radova. Temeljni znanstveni interes uključuje proračun, rodno osjetljivi proračun, rodnu jednakost, rodnu analizu proračuna te računovodstveni sustav neprofitnih organizacija. Aktivno je sudjelovala na nizu okruglih stolova, javnih tribina i radionica na temu rodne jednakosti i rodno osjetljiva proračuna kako na nacionalnoj razini tako i na međunarodnoj razini.