Opći podaci o Primorsko-goranskoj županiji
Površina: 3.588 km²
Broj stanovnika: 266.503 (Popis 2021.)
Broj gradova: 14
Broj općina: 22
Broj naselja: 510
Prosječna gustoća naseljenosti: 74,3 stanovnika na km²
Mreža narodnih knjižnica Primorsko-goranske županije
Na području Primorsko-goranske županije djeluju 22 narodne knjižnice, u 14 gradova i 8 općina. Ukupno 16 knjižnica su samostalne ustanove; 13 u gradovima i 3 u općinama, a 6 su podružnice narodne knjižnice susjednoga grada, temeljem ugovora o obavljanju djelatnosti. Središte knjižnične mreže je Gradska knjižnica Rijeka kao središnja knjižnica grada Rijeke i matična županijska knjižnica za narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije.
Ostale knjižnice koje su samostalne ustanove djeluju u gradovima: Bakru, Cresu, Crikvenici, Čabru, Delnicama, Kraljevici, Krku, Malom Lošinju, Novom Vinodolskom, Opatiji, Rabu i Vrbovskom te općinama Kostreni, Općini Vinodolskoj i Viškovu.
Na temelju ugovora o obavljanju djelatnosti s Gradskom knjižnicom Rijeka djeluje knjižnica u općinama Čavle i Omišalj, a ugovorom s Gradskom knjižnicom Viktor Car Emin Opatija knjižnica u gradu Kastvu te općinama Lovran, Matulji i Mošćenička Draga.
Osim knjižnica u gradskim i općinskim središtima, ustrojeno je ukupno 9 ogranaka u mreži četiriju knjižnica. Četiri ogranka ima Gradska knjižnica Rijeka – Ogranak Drenova, Ogranak Trsat, Ogranak Turnić i Ogranak Zamet, četiri ogranka Gradska knjižnica i čitaonica Mali Lošinj – Ogranak Ćunski, Ogranak Nerezine, Ogranak Unije i Ogranak Veli Lošinj, te po jedan Gradska knjižnica Crikvenica – Ogranak Selce i Narodna knjižnica i čitaonica Halubajska zora – Ogranak Viškovo.
U knjižničnoj mreži Županije pri dvije knjižnice organizirano je ukupno 5 knjižničnih stanica, dvije pri Gradskoj knjižnici Crikvenica – knjižnična stanica Dramalj, knjižnična stanica Jadranovo te tri pri Gradskoj knjižnici i čitaonici Ivan Goran Kovačić Vrbovsko – Lukovdol, Moravice i Severin na Kupi.
Pri Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj djeluju i 2 knjižnična stacionara, Ilovik i Susak.
Osim kroz mrežu stacionarnih knjižnica knjižnične usluge na području Primorsko-goranske županije pružaju se i putem dva bibliobusa Gradske knjižnice Rijeka.
Gradski bibliobus obilazi područje Grada Rijeke i Općine Matulji i ima ukupno 36 stajališta u naseljima bez stacionarnog ogranka, pored vrtića, u poduzećima i domu umirovljenika. Županijski bibliobus ima ukupno 39 stajališta u 12 jedinica lokalne samouprave, 2 grada i 10 općina. Od navedenih, u 2 grada – Delnice i Vrbovskom i 2 općine – Matulji i Općina Vinodolska bibliobus obilazi mjesta udaljena od središnjih knjižnica navedenih jedinica lokalne samopuprave, dok je u 8 općina Županijski bibliobus jedini oblik djelatnosti narodne knjižnice. To je 6 općina u Gorskom kotaru – Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad, potom Općina Jelenje u riječkom prstenu, općina Baška na otoku Krku i Općina Malinska - Dubašnica u koju je Županijski bibliobus krenuo početkom 2021.
U Primorsko-goranskoj županiji još je 5 općina bez profesionalnog oblika knjižnične djelatnosti, 3 na otoku Krku – Dobrinj, Punat, Vrbnik, 1 na otoku Rabu – Lopar i 1 u riječkom prstenu - Općina Klana.
Od navedenih, Općina Klana ima Multimedijalni centar koji ima osnovne prostorne i kadrovske pretpostavke da se djelatnost profesionalizira na načina koji predviđa Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Slično je i s Knjižnicom Punat u Općini Punat.
Broj stanovnika u jedinicama lokalne samouprave u kojima djeluju stacionarne knjižnice iznosi 241.557 ili 91 % stanovnika Županije. Ukoliko tom broju dodamo i broj stanovnika općina koje obilazi Županijski bibliobus to iznosi 258.305 ili 97 % stanovnika Primorsko-goranske županije.
Zaključak je da svega 3% stanovnika Županije nije potencijalno obuhvaćeno nekim vidom profesionalne usluge narodne knjižnice, no u stvarnosti je taj broj ipak nešto veći budući da u većini gradova i općina knjižnice djeluju samo u središtima i da je stanovnicima okolnih mjesta, izuzev onih koje obilazi Županijski bibliobus, knjižnična usluga teže dostupna.
Pregled stanja
