ALMA je najveća nagrada posvećena dječjoj književnosti i književnosti za mlade.
Osnovala ju je švedska vlada 2002. godine u počast najpoznatijoj i najprevođenijoj švedskoj književnici Astrid Lindgren, koja je te godine umrla. Švedsko Kulturno vijeće provodi organizaciju nagrade i bira stručni žiri.
Nagrada se dodjeljuje za rad i doprinos dječjoj književnosti i književnosti za mlade ili promociji čitanja među djecom i mladima. Nagradni je fond 5.000.000 švedskih kruna. Dodjeljuje se godišnje jednom ili više živućih dobitnika; književnicima, ilustratorima, usmenim pripovjedačima priča, promotorima čitanja.
Kandidate i projekte nominiraju institucije i organizacije iz cijelog svijeta. Svi kandidirani pred žirijem su ravnopravni, neovisno o tome jesu li dobili neke druge nagrade, neovisno o tome koliko se prodaju. Uz visoku umjetničku kvalitetu važno je da te radove i projekte obilježava duh Astrid Lindgren, duh njenih nezaboravnih dječjih književnih likova, ali i njezin aktivistički duh borca za dječja prava, za pravdu, ravnopravnost, nenasilje, humanizam u najširem smislu riječi. Svake godine u kasno proljeće, kada je Švedska najljepša, u Stockholmu se priređuje tjedni svečani program posvećen dječjoj književnosti, sjećanju na Astrid Lindgren uz svečanu ceremoniju dodjele nagrade.
Od Maurice Sendaka do Isol
Prva nagradu dodjeljenu 2003. podijelili su Maurice Sendak i Christine Nöstlinger. 2004. godine nagrada odlazi brazilskoj književnici Lygii Bojungi. Godine 2005. nagradu dijele britanski književnik Philip Pullman i japanski ilustrator Ryôji Arai. Godine 2006. nagradom se okitila američka književnica rođena u Kini Katherine Paterson. Sonya Hartnett, australska književnica dobila je nagradu 2008. godine, a ilustratorica iz Belgije Kitty Crowther ubrala je ALM-u 2010. godine. 2011. nagrada je pripala autralskom ilustratoru i autoru Shaun Tan. Nizozemac Guus Kuijer dobio je nagradu prošle godine. Ove 2013. godine na svečanoj ceremoniji 27. svibnja princeza Viktorija uručit će nagradu argentinskoj umjetnici Isol (ilustratorica, autorica crtanih filmova, spisateljica, pjevačica, kompozitorica).
Ljudi se međusobno prepoznaju u dobroj knjizi, jer zapravo među ljudima širom svijeta nema razlike.
(We are no more different, as people, the world over, than that we can recognize ourselves in a good book.) Lena Adelsohn Liljeroth, švedska ministrica kulture
U dosadašnjoj povijesti ALMA-e dva su puta nagradu zaslužile organizacije koje imaju neprijeporne rezultate u promicanju čitanja među djecom i mladima. Prvi put je to bila Banco del Libro iz Venezuele, neprofitna organizacija osnovana 1960. u kojoj rade pretežito žene i koja na neki način odrađuje usluge i poslanje koje u drugačije organiziranim društvima obavljaju mreže javnih knjižnica. Organizacija pokušava doprijeti knjigom, pričom, vještinama čitanja i pisanja do najzabačenijih venezuelanskih sela, služeći se svim raspoloživim sredstvima, ploveći Orinocom ili koristeći mule po planinskim predjelima zemlje.
Drugi je put to bilo 2009. godine kada je nagrada pripala palestinskoj neprofitnoj i nevladinoj organizaciji TAMER institutu, organizaciji osnovanoj 1989. zbog potrebe zadovoljenja obrazovnih potreba palestinske djece i mladih. Dali su veliki doprinos radu s djecom u izbjegličkim kampovima, bave se i izdavaštvom za djecu te obrazovnim kampanjama o ljudskim pravima.
Od organizacije i institucije čiji žiri svake godine poziva da nominiraju kandidate očekuje se da imaju uvid u dječju književnost, književnost za mlade, promociju čitanja i sl. Često se radi o udruženjima dječjih pisaca ili ilustratora, nacionalnih sekcija IBBY-a (The International Board on Books for Young People), udruženjima knjižničara, knjižnicama, ministarstvima za mladež ili ministarstvima za kulturu...
Uloga naše knjižnice
Pozivi za nominaciju u Hrvatsku stižu našoj Knjižnici, Hrvatskom centru za dječju knjigu, Hrvatskom knjižničarskom društvu, a od 2009. Autorskoj kući. Knjižnica je do sada podupirala kandidature koje je pripremao Centar za dječju knjigu: Zvonimira Baloga, Svjetlana Junakovića, Miru Gavrana i Luku Paljetka. Kandidaturu Vjekoslava Voje Radoičića za ALMA-u 2007. i Darka Macana za 2009. godinu u potpunosti je priredila naša Knjižnica.
Knjižnica je posebno ponosna na projekt Mladi za mlade koji je već imao potvrdu i međunarodnu valorizaciju, a koji se našao na listi za ALMA-u 2004. godine među projektima za poticanje čitanja.
Žiri je uočio zanimljivost i originalost projekta te je na preporuku člana žirija kolegica Marie Johansen iz štokholmske gradske knjižnice odlučila iskoristiti svoje sedmodnevno studijsko putovanje baš u našoj Knjižnici s posebnim uvidom u rad s mladima.
